EU pomaže 11 domaćih firmi

Bez autora
Jul 16 2012

Pametni telefoni kojima poruka može da se diktira, inteligentna ulična rasveta kojom se upravlja iz jedinstvenog kompjuterskog centra, solarni punjač mobilnih telefona, savremeni materijali i delovi za industriju samo su neke od inovacija koje su dobile podršku Fonda za inovacione delatnosti i finansiranje od 80.000 evra za njihov razvoj. Ukupno 11 mladih firmi odabrano je da učestvuje u Programu ranog razvoja fonda za inovacione delatnosti. A sredstva za njihovu podršku obezbeđena su iz donacije od 8,4 evra iz pretpristupnih fondova EU, i sprovodi se Svetskom bankom. Jedna od firmi koja je dobila 80.000 evra je i “Akson - inteligentni sistemi” iz Novog Sada. Vođeni idejom da je era pametnih telefona odavno počela, ali mnogi, posebno stariji, beže od njih jer ne znaju kako da ih koriste, odlučili su da razviju sopstveni softver koji će pomoći korisnicima. Pošto su ekrani osetljivi na dodir često mali, pa korisnici ne mogu jednostavno da se snađu, odlučili su da razviju komande glasom.

EU pomaže 11 domaćih firmiPametni telefoni kojima poruka može da se diktira, inteligentna ulična rasveta kojom se upravlja iz jedinstvenog kompjuterskog centra, solarni punjač mobilnih telefona, savremeni materijali i delovi za industriju samo su neke od inovacija koje su dobile podršku Fonda za inovacione delatnosti i finansiranje od 80.000 evra za njihov razvoj.

Ukupno 11 mladih firmi odabrano je da učestvuje u Programu ranog razvoja fonda za inovacione delatnosti. A sredstva za njihovu podršku obezbeđena su iz donacije od 8,4 evra iz pretpristupnih fondova EU, i sprovodi se Svetskom bankom.

Jedna od firmi koja je dobila 80.000 evra je i “Akson - inteligentni sistemi” iz Novog Sada. Vođeni idejom da je era pametnih telefona odavno počela, ali mnogi, posebno stariji, beže od njih jer ne znaju kako da ih koriste, odlučili su da razviju sopstveni softver koji će pomoći korisnicima. Pošto su ekrani osetljivi na dodir često mali, pa korisnici ne mogu jednostavno da se snađu, odlučili su da razviju komande glasom. U svetu, naravno, već postoje sistemi koji omogućavaju da se telefonom upravlja govorom, ali ni to ne znači mnogo starijima, koji u velikom broju slučajeva ne znaju engleski jezik.

Zato je mlada novosadska firma započela razvoj softvera “Govorni dijaloški sistem za pametne mobilne telefone”. Njegov cilj je da razvije “dijalog” telefona i korisnika, i to na srpskom jeziku.

Tako bi se, kažu u ovoj kompaniji, pametni mobilni telefoni i u Srbiji masovnije koristili i bili lakši za upotrebu ljudima koji nisu tehnički obučeni.

- Razvijamo aplikaciju za brzo pozivanje brojeva iz imenika, diktiranje i slanje SMS, čitanje dolaznih poruka, osnovne operacije sa kalendarom, promenu mreže, datuma i vremena, i sve to glasom - objašnjava Darko Pekar, suosnivač “Aksona”.

- Dvosmernu govornu komunikaciju telefona i vlasnika razvićemo uz podršku stručnjaka sa Fakulteta tehničkih nauka i kompanije “Alfa Num”.

Još jedno pametno rešenje koje je nagrađeno je i solarni punjač mobilnih telefona sada već u svetu čuvenog studentskog “Strouberi enerdži” tima. Posle velikog solarnog drveta, koje je dobilo najveća priznanja, sada nameravaju da naprave “strouberi mini tri”, punjač manjih dimenzija, efikasniji i sa boljim upravljanjem energijom.

- Naše primarno tržište je Zapadni Balkan, a budući partneri su operateri mobilne telefonije, agencije za oglašavanje i opštine - kaže Miloš Milisavljević, osnivač “Strouberi enerdžija”.

- Naš proizvod može da služi i onima koji žive u zabačenim krajevima, gde postoji mobilna mreža, ali ne i uredno snabdevanje strujom.

Vlasnici “Matopa”, iz Topole, novac su dobili da unaprede svoju solarnu sušaru voća, povrća i začinskog bilja. Njihov cilj je da tokom hladnog sušenja izdvoje arome koje se prikupljaju u filterima, i s obzirom na to da se ne koristi toplota, one čuvaju svoja prirodna svojstva. Tako će se iz filtera dobijati potpuno prirodne voćne i arome lekovitog bilja.

Pančevački “Adekom grup” proizveo je pastu koja prodire u sve pukotine i sprečava prodor vode. U “Adeku” kažu da je njihova pasta “srkizol” inovativnija u odnosu na neke slične proizvode po tome što je prirodna, ne šteti životnoj sredini i ne širi se, za razliku od drugih materijala.

Prema rečima Srđana Mišurića, direktora projekta, ova pasta može da se koristi za sprečavanje prodora vode u podrume, tunele, bazene, fontane... Kako nije štetna može da se koristi i za sanaciju zgrada koje su kulturno dobro i pod zaštitom države.

Firma “Angros” iz Trstenika 80.000 evra potrošiće na razvoj nove vrste cilindra kapsule sa inovativnom zaštitom od prodora prljavštine. Njihov proizvod ima mnogo duži radni vek, manje se kvari i jeftiniji je od konkurencije.

Još jedna inovacija u industriji biće i projekat “Euro hita” iz Kragujevca, koji namerava da razvije novu vrstu izmenjivača toplote - rashladne opreme za industriju. Kako objašnjava direktor Stevan Petković, ovo je jedini proizvođač ove vrste izmenjivača toplote u južnoj Evropi, a svoje proizvode već plasira od Afrike, preko Rusije, do zapadne Evrope.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik